25 septiembre, 2013

Podizanje optužnice protiv J.Boljkovca - Piše Ante Birin


Podizanje optužnice poritv J.Boljkovca: iskrena želja za kažnjavanjem ratnih zločina ili još jedna podvala? 

U jeku rasprava oko slučaja Perković i s njime povezanoga sukoba na relaciji Zagreb – Bruxelles relativno skromnu pažnju medija izazvala je vijest kako je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, nakon jednoipolgodišnje istrage, podignulo optužnicu protiv Josipa Boljkovca (93), nekadšanjeg načelnika kotarske OZN-e, gradonačelnika Karlovca i prvoga ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske, osumnjičenog za ratni zločin nad civilima.

Obzirom na činjenicu da su pripadnici jugoslavenske partizanske vojske (ili, kako se ona službeno zvala od stuednog 1942. do ožujka 1945. godine, Narodnooslobodilačke vosjke i partizanskih odreda Jugoslavije) do sada praktički bili amnestirani od odgovornosti za ratne zločine koje su počinili – koje je dio političara i medija ali, na žalost, i povjesničara relativizirao i opravdavao kao gotovo razumljivu osvetu ratnih pobjednika – pokretanje ovog postupka trebalo bi predstavljati korak naprijed u suočavanju hrvatskog društva sa zločinima “pobjednikaiz Drugog svjetskog rata kao jedinim mogućim putem da se podijele iz tog razdoblja hrvatske povijesti koje niti do dana današnjeg nisu u potpunosti prevladane.

Radi li se međutim u ponovljenom otvaranju slučaja Josipa Boljkovca o stvarnoj želji nadležnih tijela  da bez iznimke kazni sve počinitelje ratnih zločina iz radzoblja Drugoga svjetskog rata i poraća vrijeme će vrlo brzo pokazati.  U svakom slučaju ishodi dosadašnjih istražnih postupaka protiv ratnih “pobjednika” (odluku zagrebačkog Županijskog suda o pokretanju istrage i određivanju pritvora protiv J. Boljkovca Ustavni sud je ukinuo krajem 2011. ukinuo godine) i suđenja pripadnicima jugoslavenskih tajnih službi (Udbinog egzekutora V. Sindičića zagrebački je Županijski sud 2000. godine oslobodio kaznene odgovornosti za ubojstvo Brune Bušića zbog nedostatka dokaza) ne pružaju previše temelja za nadu da će te počinitelje ratnih zločina i političkih ubojstava stići zaslužena kazna.

Izjava Josipa Boljkovca kako je ponovljeno “podizanje optužnice protiv mene zbog ratnog zločina iz 1945. politička odluka kojoj je svrha skrenuti pažnju sa slučaja Perković i svega što se događa na relaciji Hrvatska – EU  kao i izjava njegova odvjetnika kako se “ovo događa u vrlo interesantnom političkom trenutku” gotovo da pogađaju samu bit stvari. Sve okolnosti naime govore u prilog tome da je primarna svrha podizanja ove optužnice proziran manevar predsjednika Vlade RH da dokaže vjerodostojnost svojih deklarativnih izjava o tome kako nema zastare za “kaznena djela teškog ubojstva počinjena iz političkih pobuda” i tako (barem donekle) opravda svoj stav oko tzv. Lex Perković. Što uistinu današnji vlastodršci misle o J. Boljkovcu mogle se međutim dobro vidjeti prije dvije godine kada se isti, nakon puštanja iz pritvora, zahvaljivao “Vesni Pusić i mnogima koji su mi pružili podršku.”

Izgledan ishod i ovog postupka, čim se političke prilike promijene, mogao bi stoga biti ili odbacivanje optužnice ili oslobađanje osumnjičenika od kaznene odgovornosti čime će i on sam i njegovi (su)drugovi u zločinu dobiti nezasluženu nagradu da umru nekažnjeni i tako posredno sačuvaju neokaljanima “vrijednosti” i “pravednost borbe” hrvatskog “antifašizma”.

 

dr. sc. Ante Birin

No hay comentarios: