07 noviembre, 2014

„DRUSTVA ZA IZTRAZIVANJE TROSTRUKOG LOGORA JASENOVAC“



                                   05.11.2014      Grad Zagreb-Ured za Opcu Upravu:   

 R J E S E N J E :     ODBIJA  SE  UPIS U  REGISTAR  UDRUGA  REP. HRVATSKE  ZAHTEJ

„DRUSTVA  ZA IZTRAZIVANJE TROSTRUKOG LOGORA JASENOVAC“

Obrazlozenje:
- „Pravila u suprosnosti s Ustavom Rep. Hrvatske“ i
-„Radi ocuvanja trajne uspomene na zrtve fasistickog terora i borce narodnooslobodilackog rata stradale u drugom svjetskom ratu u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradiska, kao i radi ocuvanja tekovina antifasizma,koji se Zakonom proglasava Spomen podrucje Jasenovac“.

- Osim toga Ministarstvo Kulture odgovorio da „ne moze dati pozitivno misljene“ za osnivanje ove udruge.

„Društvo  za  istraživanje  trostrukog  logora  Jasenovac „

Clanak 7: „svrha Drustva osvijetliti okolnosti, nastanka, trajanja i prestanka Nezavisne Drzave Hrvatske, narav i postojanje ratnog sabirnog i radnog logora, te poslijeratnog logora za unistavanje hrvatskih domoljuba i informbiroovaca u Jasenovcu, ali isto tako nastanak i razvoj velikosrbskoga i yugoslavenskog jasenovackoga mita.Daljnja svrha Drustva je osloboditi Hrvatski narod nametnutoga tereta izmisljenin mitova“                  

„Hrvati moraju utvrditi istinu o Jasenovcu“ (www.viktimologija.hr 21.03.2014)

„Zelimo  istrazivackim radom, osloboditi Hrvatski narod od nametnute krivnje“ (www.narod.hr 7.6.2014)

„Svrha drustva: osvijetliti okolnosti nastanka i prestanka Nezavisne Drzave Hrvatske, te razvoj jasenovackog mita“ (www.narod.hr 9.6.2014)

U Zagrebu, 6 lipnja ove godine, skupina hrvatskih povjesničara, publicista i novinara osnovala je društvo za istraživanje povijesnih činjenica o logorima u Jasenovcu. Uz logor koji je postojao od 1941. do 1945., a koji je, kao i pridruženi logor u Staroj Gradiški, osnovala Nezavisna Država Hrvatska, istraživat će se i partizanski logor koji je na tom prostoru započeo s radom 1945. godine. U isti kompleks 1948. godine stigli su i prvi zatočenici koji su u sukobu Tita i Staljina stali na Staljinovu stranu, tzv. informbiroovci. Stoga je društvo dobilo simboličan naziv: Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.

Društvo vec ima veliki broj članova. Predsjednik mu je dr. Stjepan Razum, voditelj Arhiva Zagrebačke nadbiskupije. Dr. Razum je u nizu novinskih intervjua govorio o potrebi da se utvrdi što se stvarno događalo u jasenovačkim logorima, jer se to u doba jugoslavenske komunističke vlasti namjerno iskrivljavalo lažnim podacima i izjavama. Preuveličavanjem broja stradalih u logorima do 1945. stvarala se izrazito negativna slika o NDH i cijelom hrvatskom narodu. Slobodna istraživanja i javna rasprava stavit će i logore i NDH u realni povijesni kontekst i na mjesto koje u povijesti zaslužuju, smatra dr. Razum.

Među članovima društva je i Josip Pečarić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Pečarić je autor nekoliko publicističkih knjiga u kojima polemizira s onima koji su se Jasenovcem služili kao alatom za demoniziranje hrvatskog naroda (Srpski mit o Jasenovcu iz 1998., Brani li Goldstein NDH iz 2002. i druge).

Član Društva Mladen Ivezić objavio je 2003. godine knjigu „Jasenovac, brojke“ u kojoj je analizirao brojne proturječnosti u knjigama koje su Jasenovac prikazivale kao „logor smrti“. Ove godine Ivezić je objavio i novu knjigu s naslovom „Titov Jasenovac“.

Članovi društva Vladimir Horvat i Vladimir Mrkoci objavili su 2007. godinu knjigu „Ogoljela laž logora Jasenovac“. U knjizi također koriste objavljenu literaturu, osobito knjigu beogradskog autora Antuna Miletića „Koncentracioni logor Jasenovac“ iz 1988. godine. Ta knjiga, izdana u tri sveska, zbirka je arhivskih dokumenata vezanih uz jasenovački logor. Iako je objavljena u namjeri da prikaže logor mnogo gorim nego što je bio, iz objavljenih dokumenata mogu se iščitati upravo suprotne stvari: tu su podaci o amnestijama i puštanju iz logora, o zdravstvenim uvjetima (bolnica, zubarska ordinacija), o radnom dijelu logora, i slično. Horvat i Mrkoci donose i dio o poslijeratnom logoru.

Josip Jurčević je 1998. objavio knjigu „Nastanak jasenovačkog mita“ u kojoj prikazuje kako se iz političko-propagandnih razloga povećavao broj navodnih žrtava u Jasenovcu: od 55 koliko je zabilježila prva partizanska komisija koja je ušla 1945. u logor, do 1,4 milijuna koliko su navodili pojedini srpski autori, pripremajući teren za rat 1990-ih godina.

U Društvu je i Tomislav Vuković, urednik u tjedniku Glas Koncila, autor više knjiga, članaka i feljtona o povijesti 20. stoljeća, a osobito o kontroverznim temama iz Drugog svjetskog rata. Vuković je 2012. objavio knjigu „Drugačija povijest“ u kojoj se bavi i temom jasenovačkog logora. Uz ostalo, analizirao je memoare bivših logoraša pokazujući kako u njima prikazani događaji odudaraju od službene verzije. Knjiga donosi i nove dokumente o poslijeratnom komunističkom političkom nasilju u Hrvatskoj.

Članom Društva postao je i katolički svećenik dr. Stjepan Kožul, koji se bavio proučavanjem žrtava komunističke vladavine, sudjelujući u radu Komisije za martirologij koju je osnovala Katolička crkva.

Potpredsjednik Društva je Mate Rupić, povjesničar koji je početkom 2000-ih bio ravnatelj Muzeja u Jasenovcu. Istaknuo se angažiranjem u povratu građe koju su za vrijeme rata od 1991. do 1995. iz Jasenovca odnijeli srpski okupatori. Građa je vraćena suradnjom s američkim vlastima. Iz Banje Luke je prebačena u New York a odatle opet u Jasenovac. Rupić se bavi i proučavanjem žrtava komunizma i poviješću Domovinskog rata.

Povjesničar Stipo Pilić zaposlen je kao profesor u Zagreb u jednoj osnovnoj školi. Njegovo zanimanje pretežno je usmjereno na postojanje logora nakon 1945. godine. U Jasenovcu su tada uz zarobljene pripadnike domobranskih i ustaških jedinica na prisilnom radu bili i zarobljeni njemački vojnici. Prikupio je izvanredne arhivske materijale o tome koji bi uskoro trebali biti objavljeni.

Tajnik društva Igor Vukić radi kao novinar u tjedniku Privredni vjesnik. Objavio je 2013. feljton „Zanemarene činjenice o jasenovačkom logoru“ u 22 nastavka u tjedniku Glas Koncila. U feljtonu se, uz ostalo, donose novi arhivski materijali pronađen i u Hrvatskom državnom arhivu. Podaci iz njegova istraživanja objavljeni su i u dijelu knjige „Hrvatske kontroverze“ objavljene u veljači 2014 u izdanju Večernjeg lista.(vukic@privredni.hr)

I drugi članovi Društva istaknuli su se u svojim područjima djelovanja. Mato Artuković vodi projekt istraživanja povijesti Slavonije, Srijema i Baranje od 1860. do 1945. Branko Hebrang, sin Andrije Hebranga, jednog od vođa partizanskog pokreta, autor je dokumentarnog filma o sudbini svog oca koji je stradao u komunističkim čistkama nakon 1948. godine. Svi elementi tog slučaja ni do danas još nisu rasvijetljeni. Član Društva je i Goran Ante Blažeković, sin Zdenka Blažekovića, aktivan u „Krugu za trg“, udruzi koja traži promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu (trga na kojem se nalazi Hrvatsko narodno kazalište).

Osnivacka Skupstina Drustva sudjelovali:

dr.sc.Mato Artukovic,Goran Ante Blazekovic,dr.Branko Hebrang,dr. sc Vladimir Horvat,mr. sc Mladen Ivezic,
dr. sc.Stepan Kozul,Vladimir Mrkoci,Stipo Pilic,dr. Sc. Stepan Razum,Vlado Razum,Mate Rupic,Drago Stokic,
Smiljana Sunde,Igor Vukic,Tomislav Vukovic.

 ODBOR. Predsjednik:          Stepan Razum     
                 Podpredsjednik:    Mate Rupcic
                 Tajnik:                  Igor Vukic
                                             Vladimir Horvat
                                              Stipo Pilic

No hay comentarios: