03 marzo, 2017

Pobjegao iz domovine starim drvenim brodom pa se zakleo...


Franjevac Stjepan Gregov rođen je na otoku Pašmanu 1936. godine. Zbog svećeničkog poziva bio je prisiljen napustiti komunistički režim u svojoj zemlji. 

Pobjegao je starim drvenim brodom, a prelazeći Jadransko more, zavjetovao se Blaženoj Djevici Mariji: "Obećavam ti, Majko, ako se spasimo, jednog dana ću podići crkvu tebi u čast; ne znam hoće li biti malena ili velika i ne znam gdje ću je podići, ali to ću učiniti, kunem ti se Bogom".
Stjepan je sretno došao u Argentinu, ali nije zaboravio ono što je obećao.
Jedan dan, slučajno, stigao je s drugim fratrima u grad San Blas, na jugozapadu provincije Buenos Aires. To mjesto podsjetilo ga je na njegov rodni Pašman i tamo je ispunio svoj zavjet.
Na ušću rijeke Jabali, fra Gregov je 1989. započeo izgradnju crkvice svetog Franje Asiškog i kapele Stella Maris, koja je podignuta u čast poginulima na moru, posebice s krstarice "General Belgrano".
Cijeli svoj život ovaj franjevac je radio u hrvatskoj zajednici, dugo godina bio je voditelj Hrvatskog centra u San Justu... Bio je i čovjek velikoga srca, bogat u svojojjednostavnosti i velikodušnosti. 
Preminuo je 2012. godine u San Blasu, a njegovi posmrtni ostaci nalaze se na zemljištu uz kapelu Stella Maris.
Mladi Hrvatskog katoličkog društva iz Buenos Airesa, početkom devedesetih godina počeli su putovati u San Blas, i to po najvećoj argentinskoj vrućini.
Odmah su uočili kako se radi o ugodnom mjestu za odmor, na kojem imaju mogućnost družiti se s drugim ljudima porijeklom iz Hrvatske, steći nove prijatelje, pjevati, baviti se sportom, pecati...
A krajem prošlog mjeseca mladi iz društva zajednice Hrvata u Argentini tamo su održali svoj samostalni koncer. Bio je to njihov dar mještanima za blagdan sv. Blaža.
Program koji su izveli nakon nedjeljne svete mise, u organizaciji Nine Kordića, mali je prikaz sveukupnog kulturnog rada i doprinosa tamošnje hrvatske zajednice.
Repertoar koncerta obuhvatio je prostor cijele Hrvatske, od sjevera do juga, kako bi slušatelji mogli osjetiti barem mali dio naše kulturne baštine. 
Tiskani su i letci u kojima je na španjolskom jeziku ukratko opisana povijest zajednice Hrvata u Argentini te ponešto o glagoljaškom i klapskom pjevanju. 

No hay comentarios: